Vaskršnji Post | Pravila Ishrane Tokom Velikog Posta
Veliki ili Vaškršnji post je najvažniji poslednji period u toku godine. Osnovna svrha jeste da nas telesno i duševno pripreme za praznik Vaskrsenja Hristovog, Vaskrs.
To je i najstrožiji post Crkve i obavezan je za sve hrišćane.
Koliko traje vaskrsnji post
Post se nadovezuje posle Strasne sedmice, tako da je ukupno vreme trajanja 48 dana i završava se praznikom Vaskrsenja.
Ishrana tokom vaskršnjeg posta
Pravila ishrane mogu biti malo zbunjujuća zbog njihove složenosti i varijacija tokom različitih sedmica.
Post nije gladovanje, niti zapostavljanje trpeze već je, pre svega, moralni i etički izraz stvarne ljubavi prema Bogu i Sinu Božjim, koji je svojim stradanjem i svojom vrednošću i životom životnom vrednošću.
Post se provedi u molitvi, praštanju, pokajanju i pripremi za pričest koji je kruna tog dobrovoljnog odricanja.
Sveštenicima i duhovnicima prepušteno je da razreše i ublaže obaveze vernike koji zbog životne dobi, zdravlja ili vrste posla, nisu u stanju da poštuju pravila.
Pored uzdržavanja od loših misli i dela, vernici se ne jedu mrsnu hranu, uzdržavanje od hrane životinjskog porekla, uključujući meso, mleko, jaja i mlečne proizvode.
Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljom i na dan Sv. četrdesetorice mučenika. Pogledajte recepte Monaha Onufrije za post na vodi po pravilima Hilandara
Riba je dozvoljena samo u određene dane, kao što su Blagovijesti, ovaj praznik pada tokom Vaskršnjeg posta, a na taj dan se tradicionalno jede riba.
I na Cvetnu nedelju je dozvoljeno jesti ribu. Postoje i druge situacije kada se može jesti riba, ali to zavisi od lokalnih običaja i odluci sveštenika.
Strogost ishrane varira tokom različitih sedmica, a najstroži su prvi i poslednji dani posta. Samo je Veliki četvrtak razrešena na ulje i vino.
Na Veliki petak bi se trebalo, kome to zdravstveno stanje dozvoljava, uzdržavati od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, kada se uzima obrok na vodi.
Takođe na Veliku ili Stransnu subotu se posti strogo na vodi i to je jedna subota u godini koja se posti na vodi.
Povrće i pasulj, kao i jela pripremljena na vodi ili ulju i posna pita sa sirom i španaćem je dozvoljena tokom celog posta. Na primer, u dane posta na vodi, povrće i pasulj se obično pripremaju na pari ili kuvaju u vodi. Ali opet tokom posta na vodi, pita se priprema bez dodavanja ulja.
Dozvoljeni su suvi hleb, povrće, voće, žitarice. Od pića, dozvoljeni su voda, čajevi od lekovitog bilja, kompoti i sokovi od voća.
Pokom posta a i tokom cele godine, pijte vodu. Sve više ljudi pije filtriranu vodu umesto flaširane. Pogledajte bokale za filtriranje vode, Nemački kvalitet i pouzdanost.
Važno je napomenuti da se pravila posta mogu razlikovati zavisno od lokalnih običaja i odluci sveštenika. Stoga je najbolje da se za tačne informacije obratite svom svešteniku.
Za preciznije informacije o ishrani tokom određene sedmice Vaskršnjeg posta, možete pogledati kalendar posta. Kalendari posta obično detaljno navode što se sme jesti, a što ne, za svaki dan pojedinačno.
Ako ste neiskusni u postu, preporučuje se da se posavetujete sa lekarem, posebno ako imate neke zdravstvene probleme.
Kad počinje vaskrsnji post
Veliki Vaskršnji post, najduži i najznačajniji u pravoslavnoj veri, počinje 18. marta, a završava se praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista.
Nedelja pred vaskrsnji post
Nedelja pred početak Velikog posta, poznata kao Siroma, tradicionalno je vreme bogate trpeze u srpskim domovima. Pre nego što uslede dani posta i odricanja, na stolu se nalazi obilje mrsnih jela, od pečenja i sarma do raznih kolača. Svako jelo nosi svoju simboliku, sarma predstavlja jedinstvo, kolači slatkoću života, a pečenje obilje i blagostanje. Ovaj poslednji obrok pre posta je prilika da se uživa u ukusima i da se zahvali za sve blagoslove.
Zašto treba da postimo
Hrišćanski post vodi poreklo od Gospoda Isusa Hrista. On je sam postio, govorio o postu i rekao da će Njegovi učenici postiti. Sveto pismo svedoči da su apostoli i prvi hrišćani postili, a tako je bilo kroz svu istoriju Crkve do danas. „Post je sve Svete rukovodio u životu po Bogu.“
Cilj je približavanje Bogu to je zajednica sa Bogom, proslavljanje Boga i poštovanje Njegovih svetih.
Zajednicu sa Bogom postimo upravo postom u kome je vrh priče koje predstavlja krajnji cilj zajednice sa Hristom.
Post (podvig) po sebi bez priče nema smisla, jer se čovek ne spasava svojim trudom i naporom već blagodaću Božijom kroz telo i krv Hristovu (Jn. 6. 53-56). Dakle, postimo jer (Ženik) Hristos nije sa nama a kada je „Ženik sa nama“ (Mt. 9, 15) u praznične dane tada ne postimo.
Pravi post ima dve strane: telesnu i duhovnu i postoji kako se u održavanju od mrsne hrane tako i u uzdržavanju od rđavih misli, želja i dela, umnožavanju molitava, dobročinstava i vršenju sviju evanđelskih verlina.
Stoga, Sveti Vasilije Veliko opominje, “Korist od posta ne ograničavaj samo na uzdržavanje od jela, zato što je istinski post udaljavanje od zlih dela“.
Datum Vaskrsa određuje se prema prirodnim promenama meseca i nema nikakve veze sa zvaničnim kalendarima
Prema predanju, Isus je vaskrsao u nedelju punog meseca, pa je praznovanje Vaskrsa uvek kada nastupi ta prirodna pojava posle prolećne ravnodnevnice.
Prema pravoslavnom kanonu, to mora biti nedelja punog meseca posle jevrejske Pashe, jer predanje kaže da je Isus umro na taj praznik jevrejskog naroda, koji je podržavao njegovo stradanje i raspeće.
Zajedničkom proslavom Vaskrsa i zajedničkim ulaganjem u dane postave sve vaseljenske pravoslavne crkve, a među njima i one koje su kao službeni prihvatile Gregorijanski kalendar, najavljuju i jedinstveno ustanovljeno4 duhovno. veka na prvom Vasilenskom saboru.
Ostale hrišćanske crkve, pre svega Rimokatolička crkva, ne uzimajući u obzir Pashu najčešće odvojeno proslavljaju Uskrs, sem ukoliko se dogodi da se po prirodi stvari stvori jevrejskim nepoljskim praznikom. to je slučaj ove godine, kada će svi hrišćani zajedno slaviti praznik nad praznicima.
Poslednji mrsni dan u Velikom pravoslavnom postu je Bela nedelja, posle koje vernici na Čisti ponedeljak dobrovoljno preuzimaju obavezu odricanja od mrsne hrane i ružnih misli i dela.
Autor članka
Dejan Čorba, linkedin nalog. Od 2014 god napisao preko 400 članaka na teme iz širokog spektra oblasti. Članke radi samostalno ili u saradnji sa stručnim saradnicima kada je tema iz oblasti zdravlja.